Snovi se javljaju za vrijeme spavanja koji se sastoji od četiri faze. Tri non REM faze u kojima se tijelo i moždana aktivnost umiruje sve dok ne dođe do sporovalnog spavanja. Četvrta faza je REM u kojoj dolazi do brzih pokreta očiju, po čemu je ta faza i dobila ime (Rapid Eye Movements) i javljanja alfa valova. To je faza u kojoj najčešće sanjamo.
San je niz slika, podražaja, emocija i ideja koje se nehotično javljaju u svijesti čovjeka u periodima spavanja. Uglavnom se javljaju za vrijeme REM faze kada je moždana aktivnost najveća i skoro jednaka kao kada smo budni. Snovi se javljaju i u non REM fazama spavanja, ali tada su uglavnom ograničeni samo na izolirane slike, zvukove ili podražaje.
Dužina snova varira ovisno dal su se javili za vrijeme non REM ili REM faze, mogu trajati od nekoliko sekundi do pola sata. Ako se probudimo za vrijeme REM faze puno je veća vjerojatnost da ćemo se sjećati što smo sanjali. Prosječno sanjamo od tri do pet snova u jednoj noći. Što duže spavamo tijekom noći i trajanje snova postaje duže. Cijeloga života provedemo šest godina sanjajući. Prvi zabilježeni snovi zapisani su u Mezopotamiji na glinenim pločicama prije 5000 godina. Od tada do danas zapisivanje i tumačenje snova uvijek je bilo dio ljudske kulture i pridavana im je različita uloga i značenje. REM faza i sposobnost za sanjanje osim kod ljudi istraživanjima zabilježena je i kod životinja. Vjeruje se da svi sisavci ulaze u REM fazu. Dužina trajanja REM-a najkraća je kod dupina, a najduža kod pasanaca.